webFuuta
Pular Ajamiyya


El Hadj Tierno Abdurahmani Bah

Ƴeewirde Fuuta


Mi neldii oo wallafuyee an kala faalaaɗo waawude jangude Pular,
kala faalaaɗo andude fii dawla Lislaamu Fulɓe on.
Mi hertinii jamaa mo laamu men ngun wakkili fii wurnitugol ɗenɗe leydi men ndin.
Mi innii deftere nden "Yheewirde Fuuta."


Ardiiɗun

E hino ko dunyimmi, rerɗinimmi windugol oo wallafuyee.
Mi taw no haani ga taariikha Dawla Lislaamu Fulɓe on windee e ɗengal Pular fii piiji ɗiɗi:

1. Fii faamingol kala wawɗo jangude Pular, taariikha ɓen fewnuɓe Dawla Lislaamu on, darni Fuuta. Sabu ko ɓen yuɓɓindiri Fuuta on.
2. Ko fii wallitagol no ɗengal Pular ngal wuuritira, ngal windee ngal jangee.

Ko e nder taariikha Aarabu mo Cerno Aliiyu Ɓuuɓa Ndiyan windi mi eggi ko ɓuri ɗuuɗude kon.
Mi rewti e yoga e ko ɓe rewnoo. Fii kala laƴoowu waawataa lefu yaawungu, mi ɓeydii e mun ko humpitormi e yimɓe hoolaaɓe, e ko faamirmi hakkil an.
Mi sifike no fulɓe hewtiri Fuuta, no ɓe tumbondiri ɓe haldi ɓe fotti, ɓe feŋi Diina Lislaamu, ɓe waɗi yeesooɓe, ɓe fampii jihaadi, ɓe inni Hooreejo Fuuta on fow Almaami.
Mi sifike no ɓe gerdaynoo fii immingol konu e no ɓe ghiraynoo kono ngun, e no ɓe heɓiraynoo aalaaji.
Mi sifike fii lamɓe Diiwe Fuuta ɗen jeenay adaade arugol Porto.
Mi sifike ko porto Faransi arnoo bonni njuɓɓudiiji ɗi mawɓe men moyƴinnoo fii no pottal waɗira.
Mi sifike fii Karamokooɓe e Waliyyaaɓe Fuuta.
Miɗo torii kala janguɗo nde'e yo accanan hakkee fii ellaaji e ayyibaaji yaltitanayɗi mo. O andita ko Allah tun timma heeranii.


Dambugal Aranal
Fii no Fulɓe hewtiri Fuuta e no ɓe moƴƴiniri Dawla Fulɓe on.

1. Fuɗɗoode argol Fulɓe Fuuta ka leydi men
ko jamaanu Annabi Yemme Muusa jon ɓural.

2. Ko ka leydi Misra ɓe iwri kamɓe e jawle mab-
ɓe ɓe soggi haa Suudaanu Misra e aynugol.

3. Nden non ɓe lancori ton, ɓe saakii cenɗe fow.
Teemeɗɗe duuɓi ko ɗon ɓe hoɗidi e faggagol.

4. Haa non Nulaaɗo nulaa, o ardi e Diina kan.
Woni fewndo Saydinaa Umar jon foolugol.

5. On imminoyi wieteeɗo Amru e yimɓe mun.
Yo ɓe yiilo leyɗi ɓe nodda yimɓe e silmugol.

6. Nde ɓe hewti Maasina lanɗo on jaɓi Diina kan;
ɓe jaɓaali ɓen yoɓinaa sagalle ka foolegol.

7. Tuma Amru fokkitunoo no hootude acci ɗon
wieteeɗo Ugh'bata ɓiɗɗo Yaasiri jon ɓural.

8. On tiggi ɓingel lanɗo on; on jiidanii
mo geɗalɓe nayo; ɓen yaaji ɗuuɗi e weldigal.

9. Afo on ko Ruuribu innetee, ko o mawɗo ɓee
Uururɓe jon peewal e doole e gomɗugol.

10. Hikkii e makko Wanee, ko on woni baabiraawo
Feroɓɓe ɓen; himo jangi hittini fii dewal.

11. Boɗewal ko on woni baaba Jalluɓe fow; ko jon
ɓure hewɗe, ɗuuɗuɗo ɓiɓɓe, heewuɓe laamagal.

12. Soro ɓee Bariiɓe ko Daatu wietee, faamu ɗun.
Ɓen ɗon ko ɓen woni lamɓe Fuuta ka almagol.

13. Ɓee yimɓe nayo woni lasli Fulɓe e zurriyyaa-
ji mu'un; ko ɗun fillaa ka defte e dow dalil.

14. Iwi non e zurriya maɓɓe, moyƴuɓe wakkilii-
ɓe jihaadi fii kaa diina, ɗuuɗuɓe foolugol.

15. Wano Sayku Iburaahiima Nuuhu no fottanaa
waliyaaku makko, ko jon haghiigha, ko jon ɓural.

16. Alfaa Muhamma'Sellu Labe, on men tawaa-
ma e maɓɓe; hewɗo dewal e diina, ko jon malal.

17. Wano Cerno Samba ko leydi Ɓuriyaa on kadi
ko fariijo, lanɗo rewoowo heewuɗo juulugol.

18. Wieteeɗo Cerno Siree mo Timbi e siɗɗo mun
ɓen tawaama e ndii jihaadi ka fuɗɗagol.

19. Kollaaɗe kan ko wiaaɗo Alfaa Aamadu.
Tuubirde Fuuta ko ɗon waɗaa mo heɓii kulol.

20. Nee Sayku Saaliwu oo Koyin men tawdoyaa-
ma e haldunooɓe no Fuuta hettiri foolugol.

21. Alfaa Muhammadu jon Fugumbaa, lintu on
sembinɗo sawratu maɓɓe fewndo ka fuɗɗagol.

22. Keebaali immini ngaari Diina ndi ronkataa:
Alfaajo Muusaa, moose makko no jalɓi sal!

23. Tuma noddindirnoo ɓee, ɓe haldoyi fottugol
mooɓoo Fugumbaa fii jihaadi e haldugol.

24. Nde ɓe fottunoo fii urɓa on no ɓe fampoyoo
dundukkewal, si ɓe fow ɓe fiɗu wontay dalil.

25. Nde ɓe fow ɓe fiɗunoo ngal, ɓe andi ɓe hooloraa-
ma, ɓe newnanaama jihaadi yo ɓe yahu fampagol.

26. Nden non ɓe immini cenɗe fow gubaleeji ɗin
sanamuuji lancaa, yimɓe fuɗɗii silmugol.

27. Si ɓe mooɓoyii non Timbi fii suɓagol Amii-
ral Muuminiina ko mooɓa julɓe e fellugol.

28. Almaami Iburaahiima Mawɗo suɓaa waɗaa
Almaami Fuuta e hoore Diina e fottugol.

29. O darii kisan fii ndii jihaadi, o fampoyii
noogay koneeli o fooli bewɓe ka fampagol.

30. Almaami lontini ɗon kisan ɓeya Taalibaa-
ɓe jihaadi njeetato, fow si hooti e fewnugol.

31. Moni bee waɗaa laamiiɗo leydi ka iwrunoo.
Peewal e nunɗal huuɓi Fuuta e hettagol.

32. Nden non ɓe haldidi fii ko nafghirtee jihaa-
di e fii no konu mooɓorta yaltana felnugol.

33. Si ɓe mooɓi wayluɓe fow ɓe yamiri ɓe nangugol
tafugol ndagaaje ɗe jeeli cewɗi e tookugol.

34. Kala ñeeño yamiraa wallugol ko o waawi woo
fii mooɓugol aalaaji hittina ɗaɓɓugol.

35. Kala taalibaaɓe toraa yo hittin fii duaa
fii foolugol heeferɓe yamira ɓe silmugol.

36. Nden non mo bee hippii e golle ɗe halfinaa
Aalaaji mooɓaa, haldidaa fii fampagol.

37. Konu woo yahayngu si jawdi heɓoyi no martinee
jowaɓal ko heɓoyii kon waɗee fii fellugol.

38. Kala jawdi wurndi e mayndi fow mun hasboyee
wattee ka Baytal'Maali jowaɓal timmungal.

39. Ko e ɗun ɓe ittata coggu pucci e coogu pinka
e coggu conci, ɓe sooda fow fii fellugol.

40. Ittee geɓal yahunooɓe konu ngun fow yeɗee
kala barminaaɓe naɓee kisan fii ñawndagol.

41. Ko wanii ɓe jokkiri haa ɓe hebbini keesu Bay-
tal Maali on ko no huuturee fii nafghugol.

42. Nde koneeli mooɓaa fii honoygol bomɓe ɓen
jarooɓe jaara si ɓerɗe jiñirana foolugol.

43. Nden non jeliiɓe e worɓe awluɓe immoyoo
fettoo ŋanaaɓe, ɓe manta suusuɓe maayugol.

44. Haa woɓɓe geewoo, waata, mantora ngorgu mun.
Foda teeragol heeferɓe dahira ɓe foolugol.

45. Lontal ka almamaaku, fottaa wonde ɗun
ronindirte; baaba si maayu ɓiɗɗo ronal geɓal.

46. Haa luutondiri Soriyaa e Alfaayaa e fii
laamuuji ɗin, si ɓe wartindiri fii laamagol.

47. Gere maɓɓe ittuno duɓɓe kecce o tiiɗi haa
fow aani noddi fii sulhondirgol fii geɓal.

48. Haldaa si fottaa Fedde bee ko yo lonto laa-
moo duuɓi ɗiɗi pottoo si timmii ngal lajal.

49. Ndeya Fedde kadi hebloo, ɓadoo lontoo wa ɗun
Non jokkkiraa haa Porto ardi e paatawol.

50. Nde Faransi arnoo bonni ɗun waɗi faale mun
fii laamagol en, loona en , hendoo ɓural.

Keerol Aranol
Inɗe Almaamiiɓe waɗaaɓe Almaami gila Lislaamu on hewti Fuuta Jaloo

51. Hino inɗe Almaamiiɓe Fuuta no fottanaa
ko ɓe andiraa ko dewal e diina e nunɗugol.

52. Almaami Iburaahiima Nuuhu, ko on adii
almaade Fuuta; ko jon haghiigha, ko jon dalil.

53. Karamoko Alfaa Timbo Mawnde o lolliri
ko waliiyu Allah, ko kanko feŋi ngal Diinawal.

54. On ɓalni mahi juulirde Timbo; ko nden adaa
ɓalneede Fuuta; ko barkinaaɗo, ko jon malal.

55. Nde o fokkitannoo fellugol Gaɗa-Jaaliba,
hakkille makko wilii ga fewdno ka lumbugol.

56. Nden Fuuta habbii duuɓi tati fii ndikkugol
Almaami; haa taƴoraa, ɓe eɓɓani lontagol.

57. Almaami Iburaahiima Maaliki, on waɗaa
On ɗimmo Almaamiiɓe Fuuta ko jon ɓural.

58. On ɗon ko ɓii pappaajo makko, ko on wiaa
Almaami Sori; Soriyaa ko kanko waɗaa ɓalal.

59. On udditii cae hewɗe Fuuta, o noddi ɓen
e dewal e diina o fooli kala jon murtugol.

60. O honiino Kaarta e Waasolon, haa Kambiyaa.
Noogay koneeli jihaadi oo naɓi fellugol.

61. Almaamiyaagal makko ngal tuma timmunoo,
sappo e go'o duuɓol o ɓooriraa follegol.

62. Hooreeɓe Timbo nde mooɓondirnoo haldidi
yo o jonnitoy Alfaajo Saalihu laamagol.

63. Ɗon Fuuta fuɗɗii bonde sabu wonu feccagol
Soriyaa e Alfaayaa, ɓe naati e gerdugol.

64. Alfaajo Saalihu lontinaa, ko waliiyatun
ruuɗiiɗo dewo Allaahu heewuɗo juulugol.

65. On ɗon o hawkuno laamu aduna o hippanii
fii juula janga e jikrugol ?????? lajal.

66. Hippii mo tiiɗuɗo doole; tuma nde o foolunoo
juulirde Timbo o sunni (kaawee ngal yanal!)

67. Nden yimɓe fow dogi Timbo lancori cenɗe fow.
Alfaajo Saalihu dogi hammiri Bantiŋel.

68. Ɓe waɗii ko hawnii. Ɓaawo ɓen irtii furee
Karamoko Alfaa on ɓe faalaa nattugol.

69. Nde ɓe fuɗɗinoo rondaade naɓora, ɓe hulɓinaa
si ɓe fow ɓe ɗeñhii tun ɓe acciti rondagol.

70. Ngoo fello wonga ka dow Misiide nde ottunoo
ƴettooɓe huli dogi ŋalɗi tertii ƴettugol.

71. Fillaama wonde nde ghaburu oo on irtanoo
tiwe colli mooɓii e dow furee fii wirnugol.

72. Ɗin colli hino andaa, ko ɗin ɗon wietee
almaami, ɗin warataake (Iskin ngal geɓal).

73. Tuma artunoo Alfaajo Saalihu on yamiri
kono udditoyaa ghaburuuji tati fii surrugol.

74. Tuma niɓɓunoo goykiiji tati haɓɓaa; e nder
kiya kin waɗaa Almaami, haldaa suuɗugol.

75. Ghaburuuji tati ombitaa hay gooto an-
daa honto woni Almaami fewndo ka surrugol.

76. Iwi ɗon si fokkiti ayɓe goo kadi jirrugol
ndii leydi Fuuta Jaloo, ɓe jeyra ndi fellugol.

77. Tuma Fuuta nannoo ɗun, ɓe folloyi ɗon kisan
Alfaajo Saalihu: on no wondi e ɗaatugol.

78. Almaami Sori jonnaa, o felloyi on kisan;
o honiino ɓaawo o jonnitaama ka almagol.

79. Nde o seeninoo Labe hiwragol faatunde ñaw
heɓi ɓandu makko o maayi nangaa surrugol.

80. Laɓe ɗon o surraa, ghaburu makko no maanditaa.
Allaahu warjo mo kuuɗe makko ka ummutal.

81. Oya ɓiɗɗo makko wiaaɗo Saadu o wondunoo
wi'i: "Sori ko Saadu!" O taari sala fii almagol.

82. Almaami Saadu sahindinaama nde lurrunoo
Soriyaa e Alfaayaa ka Timbo e fellugol.

83. On ɗon waɗaali jihaadi haa o sahindinaa
e gereeji Alfaayaa e makko ka fii geɓal.

84. Fillaama wonde moɗoori addano wallinaa
suuɗaa ka nder mihraabu makko ka niɓɓugol.

85. Nde o habbirannoo julde subaka, o sujji tun
ɗee juuɗe makko fawii e mayri ka sujjugol.

86. Ka sujuudu arano o sikki wonde ko kuurawii
ka sujuudu ɗimmo o tuppi moɗowii ngin laɓal.

87. Ɓe o julni ɓen andaali oo gere makko fow
nde ɓe salminoynoo yimɓe ari fii ndaarugol.

88. Fow manti cuucal makko ngal fow seeditii
wano oo dañaaka e wakkilaare e suusugol.

89. Heɗo lan mi haalane honno oo wardaa e nder
gere maɓɓe on, a taway ɓe janfi mo fii geɓal.

90. Suufaajo sortu laɓal mu'un nde o hayninoo
Almaamii Saadu no wedditii fii fowtagol

91. Nde o tuppunoo mo ka ɓaawo makko o renditi
si o itti hoore e jungo ñaamo ka hollugol.

92. Si o addi horde o tumbi ɗon si o rondoyii.
Tuma hayninoo Almaami Saalihu ngal koral.

93. Almaami faɗɗaa ɗiwti wulli, o wartoyii
suufaajo on nde o ninsunoo fii gerdugol.

94. Baademba Abdullaahi on men lintu ɗun
Almaami jon nunɗal warraaɗo e nder dewal.

95. On ittu tooñe o itti bonki e Fuuta men
si o fewni yimɓe e faade laawol feewungol.

96. On non ko nunɗuɗo sabu ko on piiraa misal
fii nunɗugol fii okkugol fii moyƴugol.

97. Soriyaa nde dartoyinoo mo gere on satti ken,
si o yaari Keetigiyaa ɓe wari mo e ngel cael.

98. Ko koneeli sappo e jowi o honi, o sahindinaa.
Yaa Allah yurme mo yaafoɗaa rokkaa malal.

99. Almaami Abdul Ghaadiri hino hikki ɗon
himo heewi fathu e wakkilaare e foolugol.

100. Tuma goɗɗo arnoo fewndo on hippii Koyin
juulirde maɓɓe o sunni, wonani mo halkagol.

101. Labe faaboyii ɓe raɗii ɓe konu on ngun re'aa
hooreejo konu on ngun waraama ka hootugol.

102. Ndeya Fedde Alfaayaa ɓe mooɓi koneeli mun
ɓe raɗii Limaamu o hammi Telejigi ñawndagol.

103. On yaano Saralon, felli Falba, o arti tun
Baademba sakkitoyii mo Timbo ka hewtugol.

104. On fooli Adbul jatti almaamaaku ngun
o raɗii mo tinna, o yaari Limban suuɗagol.

105. Nde o artunoo haa Misra Timbo o daakoyii
Baademba yamiri mo mo woɗɗitaade e almagol.

106. Baademba fokkiti ɓayra neeɓii fellugol
Jegelen Sudan, konu makko fow yahi fellugol.

107. Almaami Abdul mooɓi konu mun sakkitii
mo ka Saare Keetigiyaa Diten fii yottagol.

108. Baademba yahi juuloyde subaha, o naati tun
ɓeya huuɓi ɗon juulirde habbii yaltugol.

109. Nde yaltunoo ɓe raɗii mo kanko ɓe nangi mo.
ɓe sahindini mo e takko ceekehi dow ɗatal.

110. Bantaŋi fuɗi ka o surroyaa ɗon, kin no ɗon.
hiki wirfi calɗi e hoore ghaburu ke ley ɗatal.

111. Almaami Abdul lurri kanko e yimɓe Al-
faayaa ɓe janfitoyii mo fewndo ka haldugol.

112. Ɓe suɓii kisan Almaami Baakar Jikuruwol.
Almaami Abdul dartoyii mo ka taarugol.

113. Fow haldi fotti, ɓe folli Abdul ɗon kisan.
si ɓe taaranoyi Almaami Baakar Jikuruwol.

114. Almaami Baakar hammi Jegelen fellugol
ɗun no ko Satadugu, haa o neeɓini artugol.

115. Almaami Abdul janfitii mo e ɓaawo mak-
ko o hetti yimɓe ɓe jonniti mo kadi almagol.

116. Almaami Baakar Jikuruwol arti o nawni tun
woni mayde makko si hetti Abdul lontagol

117. Baakar geɗal Baademba cuuco nde alminoo
o waɗi jihaadi o noddi yimɓe e silmugol.

118. E zamaanu o'o ngee naange weñuno e walluhaa
haa koode yaltiti, yimɓe wonti e haawagol.

119. E zamaanu o'o kadi leydi ndin dimbii yeƴii
haa cuuɗi buy yani, yimɓe huli hay immagol.

120. Almaami Yahyaa woɗɗitiiɗo hawa heɓii
barkeeji mawɗi, o janfoyaa ado faatagol.

121. Almaami Baakar arno Timbo raɗii mo jat-
titi almamaaku. O henditii ngola meetelol.

122. Hare tokkitii. Soriyaaɓe ɓen fow mooɓoyii
si ɓe jokkitoyi Almaami Baakar yottagol.

123. Nde ɓe fottunoo nder Timbo ɗon ɓe haɓiino ñal-
lal fow si heɓi Almaami Baakar barmugol

124. Nde ɓe ronkondirnoo fes, ɓe haldi ɓe fottani
kala Fedde laamoto duuɓi ɗiɗi wona lontagol.

125. Almaami Umaru ko jon geɓal; on dartinoo
Alfaa Muhammadu Juhe Lamin'yaa hubbuwal.

126. On mawɗo hubbu o noddu yimɓe e hawkugol
Almaami Fuuta, ɓe mooɓondiri fii murtugol.

127. Soriyaa e Alfaayaa ɓe fottani dartagol.
oo murtinayɗo jamaaji Fuuta e fellugol.

128. Nde ɓe fottunoo o raɗii ɓe fow, buy lancitii
si o felli saare o naati Timbo e mantagol.

129. Si o daakoyii ɗon lebbi ɗiɗi haa mayde nden
tawi mawɗo hubbu e ɗun, o juhiraa maayugol.

130. Nde o maayunoo konu makko lancori cenɗe fow,
Almaami arti ka saare mun fii lontagol.

131. Almaami Iburaahiima Baakar fewndo on
ɗon feeñi oya mo ɓe jammunoo Karamoko Abbal.

132. On ɗon ko afo Alfa Muhammadu Juhe; ko on
ɓuri dartagol Almaami Fuuta e murtugol.

133. Almaami Iburaahiima yaltuno fellugol
Karamoko Abbal e koneeli makko e nangugol

134. Nde ɓe hewtunoo Bilimaare gere on tokkitii
o warii ko ɗuuɗi e yimɓe maɓɓe ka fellugol.

135. Almaami Aamadu fewndo almaamaaku mun
ɓuri on yiaaka e waakilaare e feewugol.

136. Almaami Iburaahiima Yilili ko on yahan-
noo porto, ardi e maɓɓe Timbo ko yottagol.

137. Si ɓe ɗayniri mo ahadiiji ɗiya ɗ ɓe windunoo
ɓe salii ɗi hunnude haa ɓe tabitiri janfagol.

138. Almaami Bookar Biro no wondi e dolnugol
ko o nandi woo ko ñaɓii e tagudi e ñaaɗugol.

139. On non ko on woni sakkitoro Almaami en
ado porto arde, ko on ɓe tawdi e meetelol.

Keerol Ɗimmol
Inde Almaamiiɓe waɗaaɓe fewndo Porto

140. Nde Faransi arnoo jatti leyɗi me'en waɗii
Almaami inde e ɓaawo doole e kelɗugol.

141. Ɓe darii ɓe bonniti njuɓɓundiiji ɗi mawɓe men
wannoo, ɓe waɗi ko lo'inta Fuuta ka janfagol.

142. Almaami Aalimu porto waɗi mo, o taaranaa
o heɗii ko porto yamirta fottana huuwugol.

143. Almaami Umaru e ɓiɗɗo mun Almaa Ib-
raahiima Saabu ko jon yiɗeede ko jon ɓural.

144. Almaami Baakar Daabolaa, on non ko ko gan-
do rewoowo Allah, rewoowo heewuɗo jiidagol.

145. Oo ghaburu makko ko kanko jasi mo o ñappi fow
himo juula janga ka ghaburu makko ka wuurugol.

146. Almaami Iburaahiima hajjuno fewndo mun
on men ko jokki ko jangugol maa juulugol.

147. Almaami Aaghibu Daabolaa on sakkitii
firo inde makko yonii ko andina lannugol.

148. Argol Faransi ɓe tawno njuɓɓudi Fuuta ndin
hino moyƴi hino ɗoftaa no hattini feewugol

149. Si ɓe lanci ɗun ɗon fow ɓe ɗayniri en geɓoy
ko no aawu lurral, senda yimɓe e fii geɓal.

150. Hooreeɓe wonti e pooɗondirgol haa loi.
Ɓe darii ɓe hulɓini en ɓe haɗi en gollugol.

151. Portooɓe udditi lekkoluuji ɓe janni ton
janneeji bonɗi haɗayɗi needi e peelital.

152. Jandeeji mantuɗi lamɓe maɓɓe e mawɓe mun.
Aybinɗi mawɓe me'en siforɗi ɓe hoynugol.

153. Hiɓe folla lamɓe siforɓe yiɗugol leydi men.
hiɓe nanga woɓɓe naada kaso haa maayugol.

154. Wano lanɗo Labe Alfaajo Yaayaa, on naɓaa
riiwaa e leydi e hoore tooñe e janfegol.

155. Nde o saltinoo ɗoftaade porto e parte mun
o darii o yeddi o yenni dawla faransiwel.

156. Ɓe naɓi mo kanko e ɓiɗɗo makko mo anduɗaa
Alfaajo Aaghibu, cuuco heewuɗo okkugol.

157. Ɓe kasaama "Port-Etienne", ko ton Allaahu on
humnoyi lajal Alfaajo Yaayaa jon ɓural.

158. Haa wootuɗen "NON" hettuɗen ndii leydi men,
raɗiɗen Faransi ɓe mooɓi pawle ka hootugol.

159. Haa rinɗuɗen non Persidan men itti men
nuli men yahangol oo mo yiɗɗen haa daral.

160. Alfaajo Yaayaa artiraama e leydi men.
A. Saamori men, ɓe waɗanaa feetowal.

161. A. Saamori on ko lanɗo wa on heɓaaki
ka leydi Afriki fow e suusude fellugol.

162. On darti porto Faransi fewndo ɓe naatunoo
nder leydi men konu makko harni ɓe halkagol.

163. Ko e maɓɓe Ahmed Seeku Tuure oo roni
ngol dartagol portooɓe woɗora ɓe martugol.

164. Gila Seeku Tuuree mooɓi Partii ERDEEAA
o ɗaɓaali jokkude feere porto faransiwel.

165. Ngol rinɗugol men ittanii en hersa buy
e moneeji buy; moniibee yo soobo e gollugol.

Keerol Tammol
Inde yoga e lamɓe laamiiɓe Diiwe Fuuta ɗen jeenay

1 - Diiwal Labe

166. Miɗo linta ɗooɗen inɗe lamɓe yeɗaaɓe
ɗowgol Diiwe Fuuta adaade argol portowel.

167. Ko haɗimmi lintude ɓen ɓe porto lammini
ɓen ɗon tawaaka e dawla julɓe ka almagol.

168. Alfaa Mohamma'Sellu on ɗon lollirii
A. mo Labe on men tawaama ka fampagol

169. Noogay e jowi duuɓol o laamii, fellitee
ko waliyyu Allah, ko lanɗo nunɗuɗo jon ɓural.

170. Nde o faatinoo tun Moodi Mamma'Jan waɗaa
ko no lontoyoo mo o ñentinii mo e nunɗugol.

171. On wonno dokko fariijo hewɗo jihaadi nan-
tuɗo inde jon fat'huuji, juutuɗo alluwal.

172. Ko e fewndo on ɗon goɗɗo iwroyi Sangalaa
ka Misiide Toolu o naati jemma e fellugol.

173. Tuma Moodi Mamma'Jan e konu mun faaboyii.
Wartii mo wari yoga yimɓe makko ka hootugol.

174. Wieteeɗo Komboro on Jaloowo nde hippinoo
Sannun o wari on men o donkini hippagol.

175. Hikkii e on ɗon Moodi Abdullaahi, on
ko geɗaljo makko, o hooti Woora ka follagol.

176. Moodi Sulaymaana, nde on ɗon laaminoo
on men ko ɓii A. Mo Labe, jon meetelol.

177. Sappo e ɗiɗi duuɓol o laamii haa o faa-
tii. Moodi Billo ronii mo dawla e meetelol.

178. Lontii mo Alfaa Alhusayni, o faaboyii
musidal Koyin si ɓe fooli ayɓe ka fellugol.

179. Alfaajo Mahmuudul Kabiiru nde laaaminoo
ngee naange weñu, ndii leydi dilliri dimbagol.

180. Roni Moodi Iburaahiima laamu, o folloyaa
tuma duuɓi jeeɗiɗi timmunoo ngol laamagol.

181. Alfaajo Saalihu laamino e zamaanu mun,
roni Moodi Haatimu fewndo mun ngol laamagol.

182. Alfaajo Iburaahiima Mawɗo nde laaminoo
on fewnu Diina, ko fottanaaɗo e moyƴugol.

183. Alfaajo Yaayaa faatinooɗo Saruuja on,
Alfaajo Mahmuudu'Sakhiiru ko jon malal.

184. Alfaajon Iburaahiima felluɗo Sangalaa
Kusalan e Kuttan, jooma fathu e foolugol.

185. Wano Moodi Hiima e Moodi Abdul Ghaadiri
Alfaa Muhamma'Sellu, Mod'Dura jon dewal.

186. Alfaa Sulaymaana e Alfaa Aaghibu
Alfaajo Ghaasimu yaaɗo Wuyukaa fellugol

187. Alfaajo Abdullaahi Samba no wakkilii
on men jeyaama e laaminooɓe ko jon geɓal.

188. Alfaajo Abdullahi oya Ceewiire men
Alfaa Aliyyu mo Benju heewuɗo okkugol.

189. Alfaa Muhammadu oo mo Pellel laamino
ko o lanɗo nunɗuɗo hooloraaɗo e fii dewal.

190. Alfaajo Ibrahiima on ɗon andiraa
hoɗugol Basan'yaa, weddoyoo ado laamagol.

191. Alfaajo Yaayaa dartinooɗo Faransi on,
on cuuco ɗolɗo hewɗo dokke e reenagol.

192. Ko e makko hattini dawla Fulɓe, ko ɓaawo on
portooɓe senditi leydi, bonniti ngal tawal.

193. Ɓe waɗii ndi fow kantonji mawɗi e cewɗi fii
yo ɓe warru en no ɓe yirri woo fii laamagol.

2 - Diiwal Kollaaɗe

194. Kollaaɗe lamɓe mu'un ko Alfaa Ahmadu
on tawdanooɗo e njeenayooɓe ka fampagol.

195. Lontii mo Cerno Siree, nde on kadi laaminoo
Kollaaɗe moyƴuno feewi fooliri jangugol.

196. Wieteeɗe Abdullaahi Mawɗo ko tammo on,
nayo on ko Abdullaahi Boobo ka ardagol.

197. Alfaa Ɓaleejo ko laaminooɗo e fewndo mun
ko waniiɗe Cerno Saiidu hattuɗo moyƴugol.

198. Alfaa Muhammadu haa e on ɗon hattunoo
oya dawla julɓe si Porto karhiri sendugol.

3 - Diiwal Fugumbaa

199. Saykhu Muhaamadu Saajo on tawanoo ka ur-
ɓa waɗaaɗo Timbo; ko on ɓe newnani taarugol.

200. Alfaa Muhamma'Saajo on tokoraajo mak-
ko, ko hewɗo barki, ko jooma gandal yaajungal.

201. Alfaajo Usmaani ronii ɓee fewndo mun
taarande kala A. Timbo ka almagol.

202. Alfaajo Baakar, Moodi Makka e Aalimu
Alfaa Muhammadu Yeero, okkano taarugol.

203. Alfaajo Abdullaahi, Moodi Aliyu men
Mahmuudu, ɓee jeyrii Fugumbaa laamagol.

204. Alfaajo Ibraahiima on men okkanoo-
ma nga'al geɓal haa porto tawri mo laamagol.

4 - Diiwal Timbi Tunni e Timbi Madiina

205. Cerno Sulaymaana e Cerno Siree ko ɓee
ɗiɗo halfinoyanoo Timbi fewndo ka taarugol.

206. Wano Cerno Aamadu Boobo on kadi laamike
ndii leydi Timbi, o tambitii kala jon dewal.

207. Ko wa nii ɗe Cerno Tosooko Aamadu lontinoo
lontal fariijo e yeɗaaɗo lollugol nunɗugol.

208. Haa hewti Cerno Ma'aaju, on kadi taaranaama
on fewni leydi, o itti bewre e tooñugol.

209. Hino inɗe lamɓe Maɗiina ɓen ko adii ko Cer-
no Siree, ko on woni Mawɗo maɓɓe ka fampagol.

210. Hini hikki Alfaa Jaawo Mawɗo, ko feewuɗo
salinooɗo yawre, ŋanaajo, jokkuɗo fii dewal.

211. Alfaajo Ishaagha nde on kadi laaminoo
kala leydi Timbi Madiina foolir nunɗugol.

212. Alfaajo Abdullaahi kadi ko e fewndo on
portooɓe ɓorti ɓe laamu jattiti fewjugol.

5 - Diiwe Keebaali e Ɓuriyaa

213. Alfaajo Muusaa iwrunoo Keebaali fii
ngal kawtital aranal ka Timbo ka fampagol.

214. A. Kabaa, on lontinaa nde o faatinoo
Keebaali feewiri juula janga e nunɗugol.

215. Alfaajo Usmaani ko on ɗon porto en
tawi ɗon no laamii haa ɓe fooliri janfagol.

216. Ɓuriyaa ko A. Samba tun hollaa mi fii
mun, lamɓe luttuɓe ɓen no andora landagol.

6 - Diiwal Koyin

217. Hino ɗooɗe lamɓe Koyin ko ɓee ɗowi dawla on
Haa porto naati ɓe jatti leydi e laamagol.

218. Limu Saykhu Saalihu tawdanooɗo e njeenayo
adinooɓe ɓalnude dawla Fuuta ka fampagol.

219. A. Umar, on men wiaama jeyii Koyin
o heɓiino polgal haa o maydi e laamagol.

220. Alfaajo Ibrahiima lontii ɓaawo ɗun
Alfaajo Abdul'Rahamaani yeɗaa geɓal.

221. Alfaajo Usmaani'l Kabiiru no hikki ɗon
Alfaajo Usmaani'Sakhiiru ko jon malal.

222. Alfaajo Ibraahiima Sorigee taaranaa
Alfaajo Yahyaa porto tawdi e meetelol.

Dambugal Ɗimmal
Fii woɓɓe e waliyaaɓe e karamokooɓe Fuuta ɓurɓe lollude

223. Ndii leydi Fuuta adaade hande no heewunoo
lollirɓe diina e gande, lolliri fii dewal.

224. Hiɓe jangi gandal diina wano Ghur'aana on
e Hadiise on e no neɗɗo gerdata fii dewal.

225. No e maɓɓe anduɓe gande koode e siimiyaa'-
u e kiimiyaa'u e oo hisaabu e larbugol.

226. Hiɓe andi jagara fii e taariikhaaji aduna
e lamɓe mun e kaɓeeli mun gila fuɗɗagol.

227. Hiɓe andi fii lekkeele men, hiɓe ñawnda ñaw-
ɓe, ɓe sella; gandal tibbi ngal hiɓe andi ngal.

228. No e maɓɓe anduɓe gande Sirri, ɓe huutoray
ɓe toranto jon haajuuji en fii huntagol.

229. No e maɓɓe kadi waliyaaɓe, ɓen ɗon haaju mun
ko dewal e diina e jangugol maa jannugol.

230. Yoga ɓee ko jangi ko Fuuta Tooro e Mortanii
hay Alzerii ɓe yahayno ton fii jangugol.

231. Ko tugaale oo Lislaamu darnuɓe diina kan
miɗo lintane woɓhe e maɓɓe ɓeydane faamugol.

232. Alhajji Umaru dañaaɗo Halwar Fuuta on
fellii jihaadi o fooli heeñuɓe kuffugol.

233. Gandal e laamu ko ter makko o moftu fow.
Waliyaaku makko wa'ii wa naange e jalbugol.

234. On Saykhu sincuɗo Dingiraawii darni ɗon
juulirde, tayŋi nden saare mawnde ka sincugol.

235. Si o felli Nyooro, o felli Hamdallaahi men
Segu men e Sansanden, ɓe naati e silmugol.

236. Kaarta e Tombuktu e Maasina Kanje men
oo Saykhu udditu ɗun o nangini juulugol.

237. Ɗee ɗoo ko cae ɗe o felli haa o raɗii e mun
heeferɓe bomɓe e yimɓe fitina ɓe murtugol.

238. Si o saaki non laawol me'en Tijjaani ngol
nder leyDe Afrik, yimɓe weltori naatugol.

239. Himo wallifii nooneeji defte mo jangi ɗen
o taway wa makko alaa e fathu e jangugol.

240. Wano oo Rimaahu e oo Safiinatu ɗen yonay.
kono seedanoo Saykhuujo men on foolugol.

241. Filaama wonde o arno Saatina jangugol
o resiino ɗon suddiiɗo fewndo ka jangugol.

242. Ko ka leydi Maasina faatagol o hoddiranaa.
Yaa Allah yaafo mo yarloɗaa mo yo Jon malal.

Keerol Aranol

1 - Waliyaaɓe e Karamokooɓe Diiwal Labe

243. Alfaajo Raafiu Daara on ko waliyyu, on
jon kasfu feeñuɗo jon maghaamu ko jon dewal.

244. Himo yewta fii wirniiɗo, holla ko woopataa;
himo okka jawle, o walla lo'uɓe e toolodal.

245. Himo ayna jawle ka nder buruure o ñalla ton
e dewal e zikru o mooɓa yimɓe e waajagol.

246. Waliyuuɓe Daara tatooɓe lolluɓe inɗe mun
hino inɗe maɓɓe a maanditoto ɓe dañaa ɓural.

247. Umaru e Muusaa, lintoraa Lamnaa'u men.
Yaa Allah okkan barke ɓee okkaa malal.

248. Wano Cerno Saadu Dalen ko baharu mo ɓeeɓataa.
Iskin e on jon gande heewuɗe, jon ɓural.

249. Himo wallifii nooneeji defte, mi waawataa
lintande on ɗen fow, wonay sabu juutugol.

250. Kono non mi lintay seeɗa majje no faamiron
Shukral Ilaahi ko miira mettuɗo faamugol.

251. Nush'arru'aati ko waaju lamɓe mo jangi nden
si ko lanɗo, on anday no nawrata laamagol.

252. Tasriifa men e Hisaabu men maa Nahawu men
maa Larbu men, hay gooto waawaa lintugol.

253. Wa Aliiyu Suufi ko Saykhu mawɗo mo Kansa on
on men ko jon gandal ko feeñuɗo ruuɗagol.

254. Maa Cerno Baakar Seeleyanke mo Leelumaa
ko waliiyu heewuɗo wallifaaɗe, ko jon geɓal.

255. Wano Cerno Jaawo mo Ndaama duumino jangugol,
o dañi geɗalɓe ɓe arti baaba ka lontagol.

256. Wano Aabidul Ghudduusi, on windiino def-
te ɗe faaidaaji mu'un no nafa jon taskagol.

257. Wano Cerno Ibraahiima Ndaama e darja mun
taariikha makko no fottanaa fii moyƴugol.

258. Maa Cerno Yaayaa Labbo, on men lintu ɗun
ko yimoowo fooluɗo windugol maa jangugol.

259. Wano Aabidurrahmaani Sombili, andu on
ko waliiyu mawnuɗo darja ɗuuɗuɗo windugol.

260. On zurriyaaji mu'un ko heewuɓe hagghilaa-
ji e fahmu, moyƴuɓe mbaadi, feeñuɓe fertagol.

261. Wano Cerno Ibrahiima oo mo Buruuji men
ronu mawɓe mun waliyaaku, roni ɓen moyƴugol.

262. Alghaasimu'z'zaawiiyu feeñuɗo ruuɗagol
ko o suufiyanke mo haajanooka e adunawal.

263. Maa Saykhu Ismaaiila ñappuɗo Zaawiya
on woɗɗitino duniyaa, o wonti e fii dewal.

264. Jaaroore makko no saakitii nder Fuuta fow
fii mantugol oo Annabiijo mo jon ɓural.

265. Wano Cerno men Mahmuudu oya Labe-Ɗeppere
on hunji Wuldu, o fontataano ka juulugol.

266. Wano Ghutubu Tuubaa, andu on Jaakanke men
ko waliiyu mawɗo malaaɗo feeñuɗo bastagol.

267. Ko wanii Karamba, on mo inde mu'un woni
Alahajji Saalimu jooma gandal heewungal.

268. Karamoko Waalo, lintu Karamoko Maadi men
Wano Khayrabaa, ɓen fow ko juutuɓe alluwal.

269. Sankun ko mawnuɗo darja, ɓurɗo zamaanu mun
gabdal e diina o heewu nasru e nazmugol.

270. Kula Mawnde men feeñiino ton Alffa Umar
himo huɓɓi doƴotal norɗinayngal, jalbungal.

271. Cerno Alii Kula, andu on men foolirii
dokkal e andude Taguɗo arsi, e ruuɗagol.

272. Wano Saykhu men Abdurrahiimi ko Ghutubu Fuu-
ta, mo nuuru mun hino wai wa naange e jalbugol.

273. Wano Aabidurrahmaani, Cerno Nduyeejo on
jon kasfu mawɗo e zurriyaaji ɗi jon ɓural.

274. Ko geɗalbe njeeɗiɗo worɓe roninaa nuuru on
ko ɓe koode jeeɗiɗi fotanaaɗe e jalbugol.

275. Idriisa Mammadu, Billo, Mammadu ɗimmo, maa
Is'haagha, Mammadu Bano e Ahmadu jon geɓal.

276. Ko waliiyu Ismaaiila timmini njeeɗiɗo
o ronii mo nuuru e ilmu makko ka lontagol.

277. Wano Cerno Mawɗo Aliiyu Ɓuuɓa Ndiyan heɓii
geɓe mawɗe ɗuuɗuɗe, on waliiyu ko jon dewal.

278. Himo heewi wallafuyeeji moyƴuɗi himmuɗi
wano Duraatul Labraari foolunde moyƴugol.

279. Ko wanii Maghaalii'dassa'aadaati, mantiraa-
nde Nulaaɗo (Jooman jul e makko e duumagol).

280. Wano Cerno Abdullaahi Ɓuuɓa Ndiyan ko on
hikkii e Cerno Alii e duuɓi ko jon ɓural.

281. Wano Cerno Muktaaru Doŋol ko ɓe neene goo-
to, ɓe fow ko ɓe heewuɓe gande, heewuɓe okkugol.

282. Wano Cerno Abdullaahi on ko Nduyeejo, on
ɓe wi'iino Haatifu ewnino mo fii ngal geɓal.

283. Wano Cerno Umaru mo Daara, Karamoko an, ko on
jannin mi Ilmu e Siiru, muynu mi windugol.

284. Himo jangi kala fannuuji hewtuɗi Fuuta ɗin,
himo janna faamina hay si won jon mirñagol.

285. Jannii mo Cerno Aliiyu Ɓuuɓa Ndiyan Labe
o ronii mo gande e jikku moyƴo e faamugol.

286. Wano Cerno men Mahmuudu Ngeriyanke ko jon
barkeeji, dañuɗo geɗalɓe hattuɓe feewugol.

287. Wa Siriifu Sagale nde feeñunoo waliyaaku mun
fow nootoyii mo o fewni yimɓe ka waajagol.

288. On walli fewnude Fuuta beru ko o wuuri kon
mo o tindi woo fewnay ɗatal nangay dewal.

289. Wano Cerno Iburaahiima Jaari ko on waɗaa
A. Masjidi Jaari jokkuɗo ruuɗagol.

290. Wa Siriifu Mukhataaru mo Kula, on fow no an-
ndir on waliiyaagal e gandal timmungal.

291. Portooɓe nanguno on Siriifu, ɓe naadi mo
kaso maɓɓe. Jooman hoddiranoyi mo hettagol.

292. Wano Cerno Ɓooyi mo Tunturun, himo jangi buy.
Karamoko Muhammadu Juntu rokkano julnugol.

293. Wano Cerno Saadu Waliiyu Saatina, lintu on,
maa Cerno Mamma'Jan Buruuji ko jon geɓal.

294. Maa Cerno Muhamma'Sellu Sombili Khalduyan-
ke, e Cerno Juhe Bambaa no hattini moyƴugol.

295. Wano Cerno Ahmad'Donde dandii yimɓe buy
halkaare, fewni ɓe, wallitii ɓe e fii dewal.

296. Maa Cerno Taahiru Sempeten jon ruuɗagol
maa Cerno Aamadu Kansa heewuɗo wirdagol.

297. Wano Cerno Ibrahiima oya Kaareere men
maa Cerno Jaawo ronirɗo Zaawiya andugol.

298. Tafsiiru Baaba ko Moodi Aaghibu wondunoo
fii jannugol mo e eltugol mo e fewnagol.

299. Wano Cerno Maaliki kan ko on Tooroodo ɗon
Alfaajo Yaayaa toɗɗinoo fii ñaawugol.

2 - Diiwal Telimile

300. Linten waliiyullaahi Cerno Aliiyu Gombaa,
on ko yalti ko Mombeya fii fewnugol.

301. Nde o daakinoo Gombaa o nodditi taalibaa-
ɓe, ɓe nootoyii mo, o dartii porto e fellugol.

302. O fellindirno e maɓɓe hirsi ɓe, haa ɓe nan-
gi mo, ɓayra on sali ɗoftagol maa yettugol.

303. Wano Cerno Yassaaru mo Telimile lintu on.
Wano Cerno Abdullaahi Kaafimmaa ɗatal.

304. Wano Cerno Juhe, on men ko gando no fottanaa.
jon Zaawijaaru Misiide Geme, jon jarrugol.

305. Ben on ko Cerno Bayillo, on ɗon fuɗɗinoo
ngol jaarugol ka misiide maɓɓe e jangugol.

306. Wano Cerno Alsayni mo Konsotamii heɓii
polgal e fathu ka leydi Telimile, jon dewal.

3 - Diiwal Koyin

307. Wano Cerno Boobo Konaa, ko on ɗon wallifii
gimi, taalibaaɓe no wallitora fii jangugol.

308. Alhamdu Buruwal men ko janguɗo defte buy
Wano Cerno Faalilu oo Konaa jon ruuɗagol.

309. Fatakoo a lintay Cerno Wuuri, ɓe wiino on
ko Ghutubu Tuubaa dambe mun woni hattugol.

310. Ko wa nii ɗe Foodee Yuusufu on men ko nder
Fatakoo dañaa; Jaakanke juutuɗo alluwal.

311. Wano Cerno Naasiru oo mo Weendu Malanga men
Ka Misiide Mawnde Koyin o okkaa julnugol.

312. Ka Misiide Balafooyaa ko Alfaa Aamadu.
Nerebun no accani Cerno Haadii jannugol.

313. Ka Misiide Tunkurumaa ko Cerno Malal, o jan-
ngu ka Cerno Tasliima, o roni on jannugol.

314. Ka Misiide Jambese Cerno Abdullaahi on
ko e Cerno Maamuudu mo Barita dañi geɓal.

315. Wano Cerno Aalimu e Cerno Boobo ɓen ɗiɗo
ko Koyin misiide ɓe daakinoo fii fewnugol.

316. Saykhuujo Yaayaa yaano Ngaabu o wallifii
Alfaajo Ibraahiima Mawɗo ka fellugol

317. Wano Cerno Mammadu Sanguyaa on men heɓii
geɓe mawɗe leydi Koyin, ɓe maniri mo munñagol.

318. Nde artunoo o wonii misiide Koyin o moo-
ɓi jamaaji ɗuuɗuɗi taalibaaɓe e jannugol.

319. Wano Cerno Haamidu oo Wulenkoo lintu on
on men ko gando yiɗaaɗo moyƴuɗo ardagol.

320. Wano Cerno wietee Fooduyanke Aliiyu on
ko mo Hoore Koole rewoowo ɗuuɗuɗo hoorugol.

4 - Diiwal Pita

321. Pita kan ko Cerno Dayeejo fuɗɗorten, ko on
woni ɓurɗo ɗuuɗude taalibaaɓe, ko jon ɓural.

322. Yahunooɗo jangoyi Dingiraawii, kurkanii
Al Hajji Umaru, o nangi wirdu ka artugol.

323. Nde o hewtitoynoo leydi Timbi, o wonti ɗon
hooreejo diina, mughaddamuujo ka wirdagol.

324. O jannu fewni jamaaji Timbi e kawte mun
e jamaanu makko o mooɓi yimɓe e jannugol.

325. Cerno Dayeejo mo Timbi tambino diina kan
e jamaanu makko o mooɓi yimɓe e jannugol.

326. Suhnuunu Maasi e Saykhu Munziru, janto ɓen;
ko ɓe taalibaaɓe suɓaaɓe, moyƴuɓe ardagol.

327. Suhnuunu yahuno ka Saykhu Umaru o jangi ton
o heɗii, o artiri gande mawɗe e faamugol.

328. Saykhuujo Maasi wiaaɗo Cerno Ma'aawiyah
jon dokke, jon gandal newiingal, jon dewal.

329. Wano Cerno Ibraahiima Mbemba mo Tokosere
wano Cerno Mahdiiyu mo Timbi ko jon geɓal

330. Wano Cerno Ma'aruufu mo Pita on ɗon ko Tim-
bi Madiina jannaynoo o wonti e waajagol.

331. On men ko janguɗo Dingiraawii, galle Say-
khu Umaru; o kurkanoyii mo haa tuma ruttagol.

332. Alfaa Muhammadu oo mo Tangan, lintu on.
Gongoore lintaa Cerno Sanusii jon geɓal.

333. Wano Cerno Ibrahiima Teli ko mo Bantiŋel,
on men ko janguɗo waawi tabitani jannugol.

334. Alfaajo Ibrahiima Kalilamban ko nii
Alfaa Umar oya Timbi Nyaali dañii malal.

5 - Diiwal Timbo

335. Wano Cerno Haamidu Heerikoo, tawhiidi on
wallii no Jooman andiree, mo yiɗii dewal.

336. Karamoo Dalen wieteeɗo Ibrahiima on
ko ka Cerno Ɓuuɓa Ndiyan o naɓanoo jangugol.

337. Nde o gaynunoo gandal o seenii Timbo tun
A. Baakar halfini mo fii fewjugol.

338. O jangini Alfaa Umaru Bagu gande buy.
Alfaa Nafaaji e Cerno Ɓooyi ko jon dewal.

339. Wano Cerno Aamadu Booto Mangii, on kadi.
Al Hajji Karamoko Mustafaa moftii geɓal.

340. Alfaajo Ibrahiima Bulliiwel wonii
Cernoojo mawɗo, o halfinaa ɗon julnugol.

341. Alfaa Umar ka misiide Jamburuyaa ko ɓee
Karamoko Dalen ne'unoo o wawni ɓe jangugol.

342. Karamoko Kulabiiyu mo Kaalaa Hinde on,
o julnu ɗon, on janni ɗon haa faatagol.

343. Tuma taarugol Almaami fewnditinoo ko on
hiwroytonoo tuma hawtitaa fii taarugol.

344. Al Hajji Mammadu Aalimu on Seeriyan-
ke mo Nyorgo Keetigiyaa ko jon gandal njanal.

345. Cappanɗe nay duuɓol o julni o ardina
Jaami'u Fugumbaa on, o tabitiri julnugol.

346. Ko wa nii ɗe julniri Cerno Sanusii duuɓi buy.
Karamoko Alfaa, on adii mo ka julnugol.

347. Cerno Sulaymaana mo Ɓuriyaa lintu on.
Telikoo ko Karamoko Makka dañunoo lollugol.

348. Wano Daara Timbo no feeñi ɗon Umar,
on Nyoogeyanke ko Daara Labe yahi jangugol.

349. Cernoojo Sanusii, on ko Dune woni saare mun,
ka misiide Bulliiwel o feri fii jangugol.

350. Wano Mustafaa Cernoojo on mo Kolen hoɗii
Ndantaari Fatakoto haa si tawoyi mo ɗon lajal.

351. Wano Cerno Idi, on ɗon ko Bulliiwel heɓaa,
on men ko ɗuuɗuɗo taalibaaɓe ɓe jon dewal.

352. On non ko Sombili jangunoo, nde o foolunoo
tun Cerno Dura hoolii mo halfini jannugol.

6 - Diiwal Labe : Maali

353. Wano Cerno Mahmuudu Tulel on yaano jan-
goyi Fuuta Tooro, o addi gandal heewungal.

354. Wano Cerno Saadu mo Hoore Liiti no lintoyee,
maa Cerno Ibraahiima Liiti, ko jon dewal.

355. Wano Cerno Maasina Hoore Weendu no hooloraa
fii fewnugol, fii julnugol, fii jannugol.

356. Wano Cerno Alfaa Hoore Liiti no lontinaa
ɓee mawɓe makko e fewndo makko ka ardagol.

357. Keelen ko Cerno Aliiyu Mawɗo mo Yemberen,
maa Cerno Naasiru, ɓen ɗiɗooɓe ko jon ɓural.

Timminirɗun

358. Yo musiɓɓe an miɗo lannitora ndee yimre an
waajuuji, miɗo yiɗi tasko ɗon ado purƴagol.

359. Si tawii no haani ka huutoron ɗun huutoron,
si tawii ko liddu mu'un mi tori on yaafagol.

360. Kala woo ko heɗɗen non e moyƴeren anditen
woni hoore mun maa binde mun, ngol rinɗugol.

361. Hino ɗoo misal wa'ungal wa tindol, tasko ngal.
A taway ko ɓuri kala piiji aduna ko rinɗugol.

362. Arabuujo julɗo ariino galle Nulaaɗo men
o wi'i: "Mi bambii neene an naɓi hajjugol.

363. Gila leydi an naɓi Makka hakkunde mun no yoni
teemeɗɗe miiluuji, tampumi bambugol."

364. O wi'i: "Ko an yon Nulaaɗo Jooman, yeeto lan
si tawii mi yoɓitii neene an ngola yangagol."

365. Si Nulaaɗo on jaabii mo wi'i: "Kii yangi maa,
yoɓitaali hay ottande makko ka reedegol.

366. Nhata makko fewndo jibinteɗaa si a miiji ɗun,
maa woofagol ma e aynugol ma e lootugol."

367. O wi'i: "A yoɓitii neene maa woo ñande taw-
ɗaa goɗɗo hino yeeya mo, soodi mo kurkugol;

368. Si a sottoyii mo e juuɗe on ɗon fewndo ɗon,
naɓuɗaa mo, jonnituɗaa mo ɓuttu e rinɗugol.

369. Ɗon non haray a yoɓii mo." Ɗun ɗon andiraa
ngol rinɗugol hettoo no hattini mawnugol.

370. Gila ñande suɓiɗen rinɗugol jeya hoore men,
yeesooɓe men gerdii no feewira jangugol.

371. Ndee fedde PDG gerii waylii no jan-
giranoo e fewndo Faransi, ɓeyditi faamugol.

372. Ko barki Allah e ɗun si ɗenɗe me'en wonii
windaaɗe jangaa, wurɗe hettuɗe teddungal.

373. Maakiino Sayidinaa Aliiyu e fewndo mun:
"Wata en ne'ri ɓee ɓiɓɓe meeɗen puyɗugol.

374. Wata gooto innu ko needi mun tun neeretee,
jibinaaɗo woo ko jamaanu mun, tertee tawal.

375. Neiree ɓe needi jamaanu maɓɓe si anditon
jamanuuji men hino seedi needi e jangugol."

376. Gila non o maaki ɗu'un yonii teemeɗɗe tati
e wuluure duuɓi, musiɓɓe taskee ngal misal.

377. En faamirii ɗon wonde yimɓe zamaanu bee
arday e needi mu'un. Geren hetten ɓural.

378. Ɓee mawɓe men lintaaɓe nanee ɓe huutorii
ndimu maɓɓe ngun, ɓen fewni diina e laamagol.

379. Haa Porto felli ɓe fooli njaggi ɓe janfitii.
Waliyaaɓe maɓɓe e lamɓe nangaa daalambol.

380. Almaami Saamori doole mun e jihaadi mun
Alfaajo Yaayaa jon mirinji e pellital.

381. A. Bookar Biro Timbo, ɓee tato dartii ɓee
Portooɓe dooluɓe en ɓe haɗi en rinɗugol.

382. Mi nanii no fillee wonde hari ɓee eɓɓanii
fii tumbondirgol halda nangida fellugol

383. Sakkoo Faransi saloo ɓe naata e leydi men.
Ɗun ɗon si wanno ɓe fooloyayno ka fellugol.

384. Kono yimɓe janfitoyii adaade ɓe tumbondir-
de ; si Porto humpitoyii, ɓe geri fii foolugol.

385. Haa Allah faabori leydi Gine ndin feeñugol
ndee fedde PDG, nde tortii rinɗugol.

386. Ndee fedde PDG e ɓee yeesooɓe mun
duŋaniiɓe Ahamadu Seeku Tuuree ardagol.

387. Ɓe golli heɓi kutu mawɗo saa'a nde landinoo
Zeneral Degoolu ko hombo faalaa rinɗugol.

388. Gila Seeku Tuuree saaki sawratu leydi men
ɗun findinii ɗaaniiɓe nangini gollugol.

389. Gila Seeku Tuuree saaki sawratu leydi men
ɗun jonnitii en hayba mawɗo e pellital.

390. Gila Seeku Tuuree saaki sawratu leji men
cappanɗe dawla dañii dahaamu e rinɗugol.

391. Nee Seeku Tuuree gollanii ndii leydi men
si o hetti njoddi mu'un: yiɗeede e ardagol.

392. Miɗo nodda on yo musiɓɓe an nootee geren
ndimu men no tabitira ; fow yo nangine gollugol.

393. Ndimu men waɗii en yimɓe tedduɓe, anditen
ado rinɗugol ndiya fisgaraari e paatawol.

394. Gollen waɗen soobee, jangen, mahen.
Faalaaɗo ndimu muuɗun yo ñiiɓu ko gollugol.

395. Yo mi darto ɗoo, ɗun ɗoo yonay ko no fuɗɗoree.
No yimoore juutiri seeɗa adday haaɓugol.

396. Ndee yimre an timmii; mo jangii nde jangitii
o wiay gorel yimungel nde ngel jon mirñagol.

397. Kono non o faamay fuɗɗagol taariikha men.
Miɗo heblanii oo dawla okkuɗo rinɗugol

398. Allaahu juulu e Annabiijo e Aali en
e Sahaaba en, hisnaɓe haa tuma ummutal.

Labe, nyande 25 Nowaambur 1974